institucija

Ministarstvo vakufa Egipta proglasilo Svjetsku uniju islamske uleme terorističkom organizacijom

MINISTARSTVO VAKUFA EGIPTA PROGLASILO SVJETSKU UNIJU ISLAMSKE ULEME TERORISTIČKOM ORGANIZACIJOM

Ministarstvo vakufa Egipta danas je izdalo saopćenje u kojem je Svjetsku uniju islamske uleme, kojom predsjedava dr. Jusuf el-Karadavi proglasilo terorističkom organizacijom i zatražilo od ostalih vladinih institucija da se povedu za takvom odlukom i uvrste je na listu terorističkih organizacija. Ovo saopćenje je uslijedilo nakon jučerašnjeg saopćenja koje su potisali ugledni alimi, njih 150 iz…

View On WordPress

http://znamo.ba/svjetske-sile-lome-koplja-na-balkanu/

Svjetske sile lome koplja na Balkanu!

Balkan, koji je kroz historiju interesantan geostrateški prostor, ponovo je postao poprište borbe za utjecaj svjetskih sila, gdje se sada za utjecaj bore Zapad i Rusija, a korak pokušava zadržati i Turska.

Ovo se navodi u najnovijoj analizi ugledne američke geopolitičke agencije „Stratfor“ pod nazivom „Problem stranih sila na Balkanu“. „Stratfor“ je nevladina institucija, ali radi analize i izvještaje za mnoge strane vlade, uključujući i SAD.

Diplomatski napori

U analizi o Balkanu navodi se da se borba za utjecaj trenutno vodi kroz diplomatske kanale i ekonomske projekte, kako bi se dobila naklonost vlada balkanskih zemalja.

– Geopolitički i lokalni rivaliteti u ovom regionu kroz historiju su bili eksplozivna kombinacija koja je pokretala i svjetske, ali niz lokalnih ratova. Danas je na djelu drukčije takmičenje – istaknuto je.

„Stratfor“ tako navodi da je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov nedavno bio u posjeti Beogradu, dok je Džon Keri (John Kerry) bio u Bugarskoj, a predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) jučer je boravio u BiH.

Za nagli porast interesa za ovaj dio Evrope, prema ovom magazinu, kriva je ukrajinska kriza, koja je napravila velik razdor između SAD i Rusije, pa su zapadne sile krenule u „osvajanje“ Balkana, a svoj interes traži i Turska.

– Ukrajinska kriza dovela je do toga da SAD jačaju odbranu uz istočni stub NATO-a. Zbog toga je NATO rasporedio svoje multinacionalne snage za odgovor, koje se mogu mobilizirati brzo i uspostaviti lanac ispostave na istočnom Balkanu, što bi moglo poslužiti za vrijeme sukoba – navodi se u analizi.

No, ipak se „rat“, prema „Stratforu“, trenutno vodi na političkom i ekonomskom planu. Tako je Evropska unija blokirala gradnju „Južnog toka“, milijarde vrijednog ruskog projekta, koji je jedan dio Evrope trebao snabdijevati plinom. U isto vrijeme, EU je spremna uložiti više od 11 milijardi eura u Bugarsku kao NATO granicu s Rusijom i oko 1,2 milijarde u Srbiju kao potencijalnu članicu EU.

– No, ni Rusi ne sjede skrštenih ruku. Osim što su izgradili odlične diplomatske odnose sa zemljama Balkana, Rusija je od Srbije otkupila Rafineriju ulja u Nišu, a ulaže i u Republiku Srpsku u BiH – ističe se u analizi.

Vojna moć

Američka agencija dalje navodi da svoj utjecaj želi ojačati i Turska, koja, također, ima svoj interes, a koji pokušava „izgurati“ preko BiH, s kojom je uglavnom vežu historijski i kulturološki fakti.

– Te su veze važnije jer su Bošnjaci počeli migrirati u Tursku još u 17. stoljeću, a sada nekoliko miliona turskih državljana tvrdi da imaju bošnjačke korijene. Taj etnički afinitet vlasti su iskoristile i ova je zemlja već koristila političke i finansijske alate da ostvari svoje interese zbog pažnje koju pokazuje. Turska ima svoj interes na Balkanu, ali zaostaje u resursima, ekonomskoj i vojnoj moći za Zapadom i Rusijom – navodi “Stratfor”.

Korupcija u BiH

Olakšavajuću okolnost za sve sile koje se bore za utjecaj na Balkanu da ostvare svoj utjecaj „Stratfor“ vidi u političkoj nestabilnosti. Navodi se primjer Srbije i Kosova te posljednjih nereda u Makedoniji te ističe da mnoge zemlje pokušavaju zadržati neutralnost.

– U BiH, politička paraliza spriječila je uvođenje prijeko potrebnih ekonomskih i političkih reformi. Protesti zbog korupcije u 2014. godini naglasili su nesposobnosti bosanskog političkog sistema za rješavanje problema u zemlji – ističe „Stratfor“.

Krk očekuje titulu Zdravog otoka

Povodom obilježavanja Dana zdravih gradova, u Velikoj vijećnici Grada Krka održana je »konsenzus konferencija predstavnika stanovnika otoka i Grada Krka« – radno okupljanje čelnika svih krčkih lokalnih samouprava, predstavnika ustanova i institucija zdravstvene te socijalne skrbi, različitih udruga civilnog društva, kao i brojnih društveno angažiranih otočana, sudionika postupka koji bi u skoroj budućnosti trebao dovesti do uključenja Grada i cijelog otoka Krka u Hrvatsku mrežu zdravih gradova i županija (HMZG). Na konsenzus-konferenciji, prenijela nam je Iva Josipović, županijska koordinatorica tog projekta, otočani su sami izabrali prioritete koji će potom biti ugrađeni u Plan za zdravlje i socijalnu dobrobit otoka i Grada Krka, dokument koji bi tijekom idućih mjeseci i formalno trebala usvojiti predstavnička tijela svih šest otočnih općina te Grada Krka, a sve kako bi Krk postao prvim hrvatskim, ali i europskim otokom priključenim nacionalnoj mreži zdravih gradova i županija. Usvajanjem spomenutog Plana za zdravlje i socijalnu dobrobit Grad i otok Krk steći će uvjet učlanjenja u Hrvatsku mrežu zdravih gradova i županija – projekta i pokreta Svjetske zdravstvene organizacije te time u konačnici dobiti status zdravog otoka kao pridruženog člana hrvatske mreže.
   Postupak ulaska Grada i otoka Krka u nacionalnu mrežu Zdravih gradova mogao bi teći relativno brzo, s obzirom da je velik i važan dio nužnih predradnji već odrađen. Realno je očekivati da bi Krk titulu Zdravog otoka mogao dobiti već tijekom ove godine, zaključila je Josipović uz koju su konferenciju predvodile još i Đulija Malatestinić, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb PGŽ-a te Selma Šogorić, nacionalna koordinatorica HMZG-a.

Izvor: Novi list

Marša mira 2015: Očekuje se rekordan broj učesnika, ali put još nije saniran

Sanacija dijela puta kojom prolazi Marš mira 2015 nije završena niti se javila bilo koja institucija da pomogne, kaže potpredsjednik Pododbora Marša Muhizin Omerović.

– Mi moramo obezbijediti minimalne uslove kako bi učesnici mogli proći ovim putem. Imamo klizište na terenu, ali nadam se da će se narednih dana javiti institucije koje će pokazati da imaju sluha da osiguramo ovu trasu – kazao je…

View On WordPress