bosn

Glagoljički natpis s vrlo kultiviranim uklesanim slovima, iz Bužima pored Bihaća u zapadnoj Bosni, spominje hrvatskog kneza Jurja Mikuličića, koji je podigao utvrdu u Bužimu protiv Turaka. Natpis u svojem drugom retku među inim spominje ovo:
U nu vrime va vsei hrvatskoj zemlji boljega čovika ne biše…

Teška su vremena za cijelu zemlju, a Bošnjaci se nalaze u jednom historijskom trenutku. Sve ovo što se zapravo radi i što se kuha na političkoj sceni, na neki način gura Bošnjake u geto. Priča o posebnim izbornim jedinicama zbija taj narod na jedan dio teritorije. U političkom smislu, a mali vam korak treba da to bude i u administrativnom smislu. Neko to pravda kao pragmatično rješenje a takvi glasovi dolaze iz Evropske zajednice i iz Bosne i Hercegovine, ali sabijati narode na jedan dio teritorije je pogubno za svakoga. Po Bošnjake će to biti posebno pogubno jer je to narod koji je najviše stradao u ratu, narod koji je bio istrebljivan zbog toga što je, prije svega bio okrenut ka islamu. To je bila jedna zločinačka politika i sad se treba taj narod zgurati na samo dio teritorije. Po meni je to loše i za Srbe i Hrvate, odnosno sve građane Bosne i Hercegovine ako se tako pristupa i ako se tako pokušava Bosna i Hercegovina organizovati. Ona nikad nije bila takva. Pamti carstva, imperije, tiranine, pamti svašta nešto ova zemlja, ali nikad u ovoj zemlji narodi nisu bili gurani na samo jedan dio teritorije. Nikad ni za jedan dio teritorije, u nekom širem geografskom smislu nisi mogao reći da pripada samo jednima, drugima ili trećima. 

Željko Komšić

Zlatnik hrvatskog vladara Kraljevine Bosne Tvrtka I

Za hrvatskog vladara Kraljevine Bosne Tvrtka I se kovao i jedan od najljepših primjeraka novca čitavog srednjeg vijeka - to je čuveni četverostruki zlatnik, u nauci poznat pod tim imenom jer je, u suporedbi sa tadašnjim mletačkim dukatom (Venecija), bio četiri puta teži!

Na zlatnom dukatu širine 30 mm i težine 14.05 g, iskovan je, na aversu: lav grb obitelji Kotromanića i na reversu naš Grb Kraljevine Bosne s 6 ljiljana sa natpisom GLORIA TIBI DEUS SPES NOSTRA što znači SLAVA TEBI BOGU NAŠE NADE.

Liljan je u srednjem vijeku simbol čistoće, svetog trojstva i katolićke vjere.

~Posljednji bosanski kralj / Last king of Bosnia~

Stjepan Tomašević Kotromanić

„Budi dika Bosne ponosite.
Bit ću i to, jer je cilj plemenit
Za koim težim. Ja sam pravi Bošnjak,
Ljubim dom svoj mili, merzim pako
Na te Turke, što se evo sada
Nam primiču ko kurjaci gladni
Kada stado njušeć obilaze,
Pa bi rado i nas ugrabili,
Ko što Serbiu ugrabiše jadnu.“

„I ja mislim, bratjo,
Da to nikad dobro bit ne može,
Jerbo kad se hristjan, k tomu Bošnjak
sa Turčinom druži, čini mi se
Kano da se druži i bratimi
Tavna noćca sa bielim danom
Živi oganj sa studenom vodom
Sa sokolom sivim cerni gavran,
a sa jelenom gorskim merki kurjak. „

„ Junaci su, svi pravi Bošnjaci,
Sve birani sivi sokolovi,
Vikli boju i tegobam bojnim,
Znadu seći i pobedu steći,
Moći se je u njih pouzdati.“ 

- ‘’Stepan, poslednji kralj bosanski“, Mirko Bogović

3

Godina kulture: Bosna i Hercegovina (BiH) - Austrija 2016

Tim Centra za postkonfliktna istraživanja prisustvovao je ove sedmice svečanom otvaranju ‘’Godine kulture: BiH i Austrija 2016’’ u Narodnom pozorištu u Sarajevu.

Piše: Marko Kljajić

Fotografija: James Lishman

Godina kulture – projekat koji zajednički organizuju Austrijska ambasada i Ministarstvo civilnih poslova BiH - predstavlja jednogodišnju razmjenu kulturnih manifestacija i umjetničkih aktivnosti između Bosne i Hercegovine i Austrije. Pod sloganom “Upoznajmo se (bolje)”, svrha projekta je da proslavi kulturno-istorijski odnos između zemalja i istraži kako kulturni događaji mogu podstaći jače bilateralne, ekonomske , društvene i političke veze. U narednih godinu dana planirano je više od 50 događaja širom BiH i Austrije, koji će predstaviti najbolje umjetnike i inovatore na polju vizuelne umjetnosti, filma, muzike, književnosti i nauke.

U svom uvodnom izlaganju, austrijski ambasador u BiH Martin Pammer govorio je o bliskim kulturnim i istorijskim vezama BiH i Austrije. Pozivajući se na najavu da će BiH službeno podnijeti zahtjev za članstvo u Evropskoj Uniji, Pammer je istakao da će Austrija nastaviti da podržava težnje BiH da se pridruži ovom bloku i da će projekti poput Godine kulture pomoći Bosni da ispuni potrebne zahtjeve.

Na prvoj panel sesiji učestvovale su značajne političke ličnosti iz obje zemlje. Ministar spoljnih poslova Austrije Sebastian Kurz naglasio je da snažne ekonomske, kulturne, i istorijske veze odavno postoje između BiH i Austrije, a da je namjera ovog projekta izgradnja boljeg međusobnog razumijevanja između dvije zemlje.

Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH, rekao je da važnost ovog projekta prevazilazi kulturni uticaj jer će ove kulturne razmjene stvoriti bliže bilateralne, ekonomske i političke veze, te otvoriti nove mogućnosti za saradnju.

Ministar civilnih poslova BiH, Adil Osmanović naglasio je društvene vrijednosti ovog projekta za BiH i njene građane, navodeći da će projekat pomoći razvitku poštovanja i kulturne raznolikosti, te pružiti bolju nadu za bolju budućnost.

Nakon muzičkog nastupa jazz tria “Square Waltz”, koji je pripremio posebnu kompoziciju za ovu  ceremoniju kombinujući elemente bečkog valcera sa bosanskim sevdahom i kolom, umjetnici i radnici u sektoru kulture su pozvani da razgovaraju o ulozi umjetnosti i kulture u izgradnji boljih odnosa između BiH i Austrije. Glavni zaključci njihovog razgovora su da kulturna razmjena omogućuje državama i građanima da nauče više ne samo o drugima, nego i o sebi što dalje otvara priliku za dijalog. Kao medij kulturne komunikacije, umjetnost može pomoći u stvaranju znanja, konstruktivnih identiteta, i prostora za slobodno izražavanje.

expir]�>���