sporadi

anonymous asked:

Did you ever get into the TV show Lost?

I did watch it, but more sporadially, it just got too weird for me..

#Alonissos E Le Sporadi, Paradiso Verde

di @Marta Elena Casanova

Mi sembra che la meta della scorsa settimana vi sia piaciuta (per chi l’avesse persa è QUI). Allora ho pensato di fermarmi ancora un po’ in Grecia, tra le isole del Mar Egeo. Ma se la prima tappa era Folegandros nelle Cicladi, questa èAlonissos, nelle Sporadi.

Le Sporadi sono senza dubbio le isole più verdi della Grecia, la loro vegetazione rigogliosa non la trovate altrove.

Alonissos è molto piccola, e molto bella. E’ un posto perfetto per chi ama la vacanza un po’ “spartana”, per chi non cerca mondanità e turismo di massa.

Il capoluogo è Patitiri, che non è la zona migliore dell’isola ma è molto comoda per organizzare la vacanza, trovando alberghi, noleggio motorini e auto, ma anche molte taverne tipiche senza dubbio da provare per una cena da finire con una fetta di karydopites, torta di noci e specialità del luogo.

Splendida invece l’antica Chora, che tutto intorno vede strette stradine e scalinate tra le quali si possono ammirare alcune chiese bizantine miracolosamente risparmiate dal forte terremoto che ha coinvolto Alonissos nel 1965.

Ma veniamo al mare. Si dice sia il più bello di tutta la Grecia, ed effettivamente smentire questa cosa vi risulterà difficile, anche grazie al fatto che proprio qui trovi dimora l’unico parco marino nazionale, e con un po’ di fortuna si possono ammirare evoluzioni di  delfini,  tartarughe marine e soprattutto foche monache.

Per quanto riguarda le spiagge, difficile scegliere, sono tutte belle, alcune sono attrezzate, altre secondo lo spirito selvaggio dell’isola, completamente libere. Tuttavia, volendo segnalarne una, il nome giusto è Kokkinokastro (questa nella foto sopra), il cui promontorio di granito rosso crea con l’acqua del mare un contrasto meraviglioso e dei giochi di colore davvero da vedere.

Ci sono più soluzioni per alloggiare. Tra gli alberghi molto comodo e pittoresco, affacciato sul porto, è il Kavos Hotel (http://www.kavoshotel.gr/) e lo vedete nella foto sotto, dove se siete sì alla ricerca d’avventura ma non esageriamo, troverete tutti i comfort (prezzi dai 100 euro a notte la doppia).

Ah, Il modo più facile per arrivare su Alonissos è atterrare a Skiatos e da lì prendere un traghetto o un aliscafo (ci vogliono un’ora e mezza o due).

Setiap kali saya jatuh cinta, cuma ada dua ekstrim yang saya alami: menjadi terlalu sombong, atau terlalu rendah diri.
Antara saya memutuskan untuk mengendalikan semuanya, atau malah menekan hati untuk berhenti.
Tidak ada titik terang. Tidak ada hasil. Tanpa bisa menerapkan strategi, yang saya lakukan cuma langkah-langkah sporadis tanpa arti. Kadang malah cuma delusi, cuma ekspektasi yang tidak terkendali.

Saya lupa bahwa ada kuasa besar diluar apa yang bisa dilakukan kedua tangan yang saya miliki.
Ada satu stakeholder yang kemampuan desicion making-nya, level kekuasaannya, Maha Tinggi.
Jadi kalau punya akses untuk meminta pada Sang Pemangku Kekuasaan Tertinggi, kenapa repot-repot mencoba mengendalikan manusia yang bahkan tak punya kuasa atas hatinya sendiri?

Ukrajina nakon Minska II

Ukrajina nakon Minska II

Niti živ niti mrtav, tako bi se najbolje mogao opisati mirovni sporazum dogovoren u Minsku između Njemačke, Francuske, Ukrajine, i Rusije.

Nakon pada Debalteseva u Ukrajini se i dalje vode sporadični sukobi, ali barem zasada nema velikih ofenziva koje bi u potpunosti srušile dogovoreni sporazum.

Ukrajinu nakon Minska II čekaju teška vremena.

Rat na istoku destabilizirao je ionako krhku…

View On WordPress

VRIJEME SVEOPĆE GRABEŽI/RAZGOVOR S PROF.DR.SC.IVOM BABIĆEM

Nataša Bodrožić i Saša Šimpraga, 2015.

O nekima od aktualnih prostornih i drugih problema grada Trogira govori jedan od najvećih stručnjaka za trogirsku povijest i baštinu, povjesničar umjetnosti prof.dr.sc. Ivo Babić.

Inicijativa za zaštitu bivšeg Motela Sljeme u Trogiru arhitekta Ivana
Vitića započela je 2013. godine u sklopu projekta MOTEL TROGIR . U međuvremenu je taj izuzetni primjer moderne arhitekture dobio i status trajno zaštićenog kulturnog dobra RH, ali i kroz aktivnosti projekta postao poznat u čitavoj Hrvatskoj ali i izvan njenih granica. No, dok broj poštovatelja arhitekture Ivana Vitića, a osobito njegovog trogirskog motela, kontinuirano raste,  ipak nema puno pomaka na samom terenu. Komplicirani sudski procesi zamrzli su objekt u prostoru i vremenu pa osim sporadičnog korištenja parcele zdanje samo propada.  Nije se ni pokušavalo pristupiti parceli i pregovarati sa zainteresiranim stranama o eventualnom privremenom, npr. neprofitnom, korištenju objekta kako bi se on zaštitio od daljnjeg propadanja. Već aktivacija jednog od paviljona u svrhe, primjerice umjetnosti, kulture i/ili edukacije mladih može značiti preokret. Kampanja za zaštitu motela u međuvremenu je prerasla u suvremeno umjetničko događanje koje fokusira ne samo motel već i grad Trogir, s posebnim naglaskom upravo na njegovim neuralgičnim točkama. U sklopu projekta Motel Trogir prošloga je prosinca u krugu motela izvedena umjetnička intervencija splitske umjetnice Neli Ružić koja je osvijetlila šest poznatih motelskih paviljona/bungalova ukazavši na potrebu da ih se otrgne propadanju i pokuša zamisliti neki bolji scenarij za cijeli objekt. Kako ocjenjujete inicijativu MOTEL TROGIR i kakvo je vaše mišljenje o slučaju Motel, općenito?

Naravno da i modernu arhitekturu, njena posebno uspjela rješenja, treba čuvati kao spomeničke dosege svoje epohe. Danas je cijeli kompleks negdašnjeg Motela zapušten i gotovo sasvim devastiran, što je uobičajeni slučaj u procesima takozvane privatizacije, ustvari prisvajanja nekadašnjeg društvenog/državnog vlasništva, u smislu uništavanja da bi se kupio u bescjenje. Radi se, poznato je, o atraktivnom terenu koji je itekako važan svim spekulantima. Da, zaista bi se sklop negdašnjeg motela mogao preurediti za polifunkcionalne kulturne sadržaje poput  multikulturalnog centra kakav je prijašnja općinska vlast obećavala na neprikladnom mjestu, pred samom povijesnom jezgrom koja bi time bila zaklonjena.

Možete li se prisjetiti kako je sve to izgledalo dok je motel još radio?
Kakva je bila recepcija objekta u trenutku kad je izgrađen? Da li se
ranije ikad naglašavala izuzetna vrijednost Vitićeve arhitekture u lokalnim okvirima kako bi ga i lokalno stanovništvo moglo prepoznati kao važan kulturni reper ili je tek danas došlo vrijeme za ponovnu
evaluaciju/reinterpretaciju objekta u svim svojim aspektima?

Ambijent motela bio je veoma ugodan i privlačan.O samom arhitektonskom rješenju, o uklapanju u prostorni okvir s uvažavanjem je pisao pokojni profesor uvaženi Grga Gamulin (1).

Poslijeratna moderna arhitektura u Hrvatskoj, iako uključuje ne samo
lokalno, već i bitno šire relevantne primjere kao što je velik dio Vitićeva opusa, još uvijek nije prepoznata od šire javnosti kao baština. Trogir, dakako,  tu nije iznimka. Kako to komentirate?

Moram izdvojiti  jednu dobru iznimku - Vitićev  nekadašnji Dom JNA u Šibeniku , naknadno adaptiran za Gradsku knjižnicu Juraj Šižgorić i njene prateće sadržaje. Ta zgrada naprosto svijetli. Uvijek je puna posjetitelja svih životnih  dobi: okupljaju se,druže, koriste Internet, čitaju novine,posjećuju izložbe, slušaju predavanja. posuđuju knjige, a sama knjižnica je uspješni izdavač čitave serije vrijednih knjiga.

Uskoro kreće izgradnja drugog čiovskog mosta. S obzirom na prometni kolaps koji se događa svakog ljeta na postojećem čiovskom mostu, većina građana pozdravlja ovu inicijativu bez promišljanja alternative. U jednom svojem tekstu izrazili ste mišljenje da taj drugi most na mjestu gdje je planirana njegova izgradnja nije primjeren, između ostalog i stoga što prekida pogled na Kaštelanski zaljev (vi ste predlagali podzemno rješenje prometnog problema, što ujedno jest i skuplje rešenje). No, nikad se zapravo nije ozbiljnije promišljalo rješenje rasterećenja prometa na samom Čiovu, restrikcija broja vozila ljeti i uvođenje ekološkijih rješenja poput mreže autobusa/shuttleova koje bi razvozili turiste po otoku ili promoviranje korištenja bicikla ili mopeda. Kakvo je danas vaše mišljenju o gradnji mosta?

Već dugo ukazujem na potrebu da se izgradi još jedna komunikacija između kopna i otoka Čiova, jer intenzivni promet prelazi preko povijesne jezgre, tik uz katedralu. No, umjesto mosta trebalo je izgraditi podvodni tunel. Naime, ovaj novi most sasvim će izmijeniti sliku ovog iznimnog povijesnog prostora na zapadnom ulazu u Kaštelanski, nekoć salonitanski zaljev. Linije mosta prekrižiti će crtovlje krajolika, linije obale, granice kopna i mora nad kojim se uzdižu planinske mase Kozjaka i Mosora, nad akvatorijem koji podsjeća na  alpska jezera. Zakrilit će se i pogled na samostan sv.Križa. Dozvolu za ovu brutalnu  intervenciju izdali su  konzervatori, premda su rješenje s tunelom nudili pojedini inženjeri –projektanti.

Park Garagnin-Fanfogna, jedan od najvažnijih povijesnih vrtova u
Dalmaciji,  u otužnom je stanju te potpuno neiskorišten, a osim povijesnoga vrta riječ je i o prostoru s potencijalom najvećega javnoga parka za Trogir - kakav gradu nedostaje. Nastojanja da se vrt obnovi do sada se nisu realizirala, iako pokušaja ima. Što vidite kao najveću prepreku obnovi i kako vidite budućnost vrta?

Da, već desetljećima se pokušava obnoviti ovaj iznimni perivoj (uz arboretum u Trstenu najvrjedniji u Dalmaciji): sastavljeni su popisi preživjelih biljnih vrsta - kojih je sve manje, povremeno se obrezivalo i saniralo raslinje, no perivoju pred samim gradom, pred povijesnom jezgrom upisanom u UNESCOV spomenički registar, pretvara se u prostrani javni zahod, u prostor koji treba izbjegavati. U samom perivoju se smanjuje i broj lapida, kamenih kupa, kruna bunara, stupića nekadašnje oranžerije…

Što vidite kao rješenje za pojas Foše tj. kanala sv. Marka s kopnene strane  tj. na prostoru bivšeg auto-kamp Soline. Taj je prostor koji je danas potpuno zapušten i urbano nije aktiviran na odgovarajući način.

Toponim Soline sjeća na nekadašnje solane. Cijeli taj prostor nekadašnjih  plićaka pošumljen je početkom XX stoljeća borovom šumom. Tih velikih stabala sve je  manje. Na Solinama  se proširuju parkirališta. Hortikultura i pošumljavanje pripadaju epohama koje vjeruju u budućnost i gaje osjećaj za zajedničko i opće što dakako nije obilježje  našeg vremena obilježenog  prisvajanjem i sveopćom grabeži.

Bili ste članom trogirskog gradskog Kulturnog vijeća. Ima li Vijeće utjecaja i kako bi uopće opisali rad tog tijela?

Nisam više član tog vijeća u kojem sam zajedno s još nekoliko kulturnih djelatnika bio izabran tijekom takozvane lijeve vlasti. U vijeću smo bili manipulirani i korišteni u dekorativna svrhe. Sadašnja „desna vlast“ raspustila je bez objašnjenja vijeće rješenjem bez i jedne kurtoazne fraze poput eventualne zahvale za suradnju.

_

1. Prof. Gamulin pisao je kratko o motelu u knjizi Arhitektura u regiji (Društvo povjesničara umjetnosti, Zagreb, 1967.).

Multikulturalni centar na Travarici, na mjestu autobusnog kolodvora, zagovarao je bivši gradonačelnik i sadašnji zastupnik u Saboru- Damir Rilje.

Foto: Ida Skoko, skyscrapercity.com, Saša Šimpraga

Profesoru Babiću zahvaljujemo se na ljubaznom odazivu na intervju.

_

Aktivnosti projekta MOTEL TROGIR pratite i na Facebooku ovdje.

Fenomena Charlie Hebdo dan Chapel Hill

Terhadap kasus Chapel Hill kita tentu harus bersikap tegas kepada pihak-pihak terkait, utamanya kepada pemerintah Amerika Serikat karena pemerintahan Barack Obama baru saja merespon penembakan sporadis yang berada dalam wilayah yuridisnya setelah disinggung oleh presiden Turki, Erdogan. Tentu kita sebagai negara dengan penduduk muslim terbesar di dunia juga harus bergerak bersama untuk melawan.

Baca selengkapnya di: http://www.dakwatuna.com/2015/02/23/64349/fenomena-charlie-hebdo-dan-chapel-hill/

Sporadis

You you you and you and you and you and you and you …….. are spora….


Ay, sudah lah ahh… mending bobok

Begini Bahayanya Penambangan Batu Akik Bagi Lingkungan

http://ift.tt/1w02Nwq - Penambangan batu akik marak di sejumlah daerah. Maklum saja, harga akik yang melejit membuat sejumlah orang nekat mencari hingga ke perut bumi. Misalnya saja batu bacan. Tapi tanpa disadari, penambangan itu bisa menyebabkan kerusakan lingkungan.”Ketika penambangan dilakukan secara sporadis lalu tidak dilakukan reklamasi lingkungan tentu bisa dikatakan telah terjadi kerusakan lingkungan,” jelas Kabid Pertambangan Kementerian KLH, Veriady saat ditemui di kantornya di Jaktim, Rabu (18/2).Veriady memberi contoh, misal di kawasan seharusnya pertanian lalu karena ditemukan batu akik di lokasi tersebut akhirnya terjadi aktivitas pertambangan secara gila-gilaan yang bisa merusak lingkungan.”Akan tetapi berbeda jika memang lokasi tersebut kawasan pertambangan…

from RSS Feed - Situs Berita Sosial | Tempat Berbagi Cerita http://ift.tt/1Lgoiwi
via IFTTT